Deset praznih ilija\u0161kih sela mo\u017eda \u0107e ponovo o\u017eivjeti nakon \u0161to turisti po\u010dnu dolaziti da vide grad koji je prije 650 godina imao vodu i bio velik kao Bobovac.<\/p>\n\n\n\n
V<\/span>ijest o tome da je \u017dupanijski zavod za za\u0161titu kulturno-povijesnog i prirodnog naslije\u0111a Sarajeva pokrenuo inicijativu za realizaciju projekta za\u0161tite srednjovjekovnog grada Dubrovnika i nekropole ste\u0107aka u selu Kopo\u0161i\u0107i kod Ilija\u0161a obradovala je mnoge, posebno one koji su svojim o\u010dima vidjeli mjesto gdje je prije nekoliko stolje\u0107a blje\u0161tao taj srednjovjekovni grad.<\/p>\n\n\n\n O njemu se tvrdi da poti\u010de iz vremena Kulina bana, a pisani trag u kojem se on za sada najranije spominje je iz 11. lipnja 1404., u okviru pri\u010de o tome da karavani sa solju idu iz Dubrovnika, u dana\u0161njoj Hrvatskoj, prema gradu Visokom i prema – bosanskom Dubrovniku.<\/p>\n\n\n\n Nije uop\u0107e potrebno pitati zbog \u010dega je \u017dupanijski zavod konkurisao i dobio sredstva Federalnog ministarstva kulture od 16.000 KM za izradu pomenutog projekta.<\/p>\n\n\n\n Jozo Jozi\u0107, jedan od ilija\u0161kih entuzijasta, i \u010dovjek \u010dije preduze\u0107e upravo ovih dana zavr\u0161ava restauraciju tamo\u0161nje isto\u010dne kule, ka\u017ee da je stari grad Dubrovnik u stvarnosti puno ve\u0107i od onoga \u0161to u znanstvenim radovima o njemu stoji.<\/p>\n\n\n\n – Negdje u ravni Bobovca, mo\u017eda \u010dak i Jajca, pokrivao je \u010detiri op\u0107ine u svoje vrijeme, Vogo\u0161\u0107u, Ilija\u0161, Brezu, dio Vare\u0161a. Sve \u0161to je dosad napisano o njemu je, u odnosu na to \u0161ta je taj grad, minimizirano, on je zaista sila od grada, tvrdi Jozi\u0107, obja\u0161njavaju\u0107i da je restauracija isto\u010dne kule, kao dio projekta hitne intervencije koji \u0107e ovih dana biti okon\u010dan, trebala sprije\u010diti njeno obru\u0161avanje.<\/p>\n\n\n\n – Napravljen je put do te kule, dovedena je i voda. Imamo tri hrastova korita oko grada, na samome izvori\u0161tu, ispod i na samome gradu, kao \u0161to je bilo i u vrijeme prije vi\u0161e od 650 godina, govori Jozi\u0107, dive\u0107i se majstorstvu onda\u0161njih graditelja koji su vodu doveli do vrha.<\/p>\n\n\n\n – Da bi voda mogla te\u0107i, oni su napravili skelu, odnosno most, kako bi voda slobodnim padom do\u0161la u grad. Naravno, sve je to prema legendama, isti\u010de Jozi\u0107, nagla\u0161avaju\u0107i da je u aktivnostima oko vode velik doprinos dao Almir Halilovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n – Uvijek je dolazio sa \u010detverogodi\u0161njim sinom Irmanom. Bili su na svim akcijama i prakti\u010dno osobnim sredstvima izgradili put na Dubrovnik i iskopali kanal za vodovod. Mali Irman se potpuno zaljubio u ovaj lokalitet i on je na\u0161a uzdanica, on \u0107e zavr\u0161iti restauraciju Dubrovnika, govori Jozi\u0107, svjestan da \u0107e restauracija grada trajati najmanje 30 godina.<\/p>\n\n\n\n – Upravo sam gore sreo stru\u010dnjake koji ve\u0107 prave geodetsku podlogu za dvor, i za tri kule, zapadnu i sjevernu. Podgrad i varo\u0161 jo\u0161 nisu definirani. Cijelo podru\u010dje je bilo opasano bedemima, isti\u010de Jozo, napominju\u0107i da je oko ovog podru\u010dja, koje je progla\u0161eno nacionalnim spomenikom BiH, pojedina\u010dno i Stari grad Dubrovnik i obli\u017enja nekropola Kopo\u0161i\u0107i, deset napu\u0161tenih sela.<\/p>\n\n\n\n – Nitko u njima ne \u017eivi i tvrdim da je jedina nada za povratak stari grad Dubrovnik. Kada ljudi vide turiste u ve\u0107em broju, kada shvate da se mo\u017ee \u017eivjeti od te \u010dudesne ljepote, livada, rijeka, klisura, od staze ste\u0107aka \u0161to je poku\u0161avamo uspostaviti, vratit \u0107e se, govori Jozi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Prof. dr. Edin Bujak, rukovodilac arheolo\u0161kih istra\u017eivanja na tom lokalitetu, a \u010diji je najpoznatiji rezultat svakako kopo\u0161i\u0107ki pla\u0161t, koji se, kao jedan od najdragocjenijih eksponata Zemaljskog muzeja BiH nalazi u sobi u kojoj je i Hagada, radostan je zbog toga \u0161to su u cijelu ovu pri\u010du uklju\u010dene i nadle\u017ene \u017eupanijske institucije.<\/p>\n\n\n\n Oslobo\u0111enje je, ina\u010de, svjedo\u010dilo pronalasku tog pla\u0161ta na Kopo\u0161i\u0107ima, te gledalo kako ga vi\u0161a konzervatorica Zemaljskog muzeja mr. Azra Be\u010devi\u0107-\u0160arenkapa pakuje za put do Muzeja, gdje je utvrdila da je rije\u010d o iznimno vrijednom pronalasku, jedinstvenom u Europi, a i \u0161ire.<\/p>\n\n\n\n No, prof. Bujak napominje da ne treba nikada zaboraviti to da je mala grupa ljudi koji vole svoj kraj i koji ga poznaju, zapravo u\u010dinila ono najva\u017enije. Skrenula je pa\u017enju na ta dva arheolo\u0161ka bisera i oti\u0161la dalje od toga, ve\u0107 i prije projekta Zavoda, sakupila sredstva za restauraciju jedne kule, ponukala op\u0107insku vlast da popravi put i da poduzme jo\u0161 mnoge korake.<\/p>\n\n\n\n Poznato je da je u dosada\u0161njim arheolo\u0161kim istra\u017eivanjima, koja su, tako\u0111er, zapo\u010deta na inicijativu ovih nevjerojatnih zanesenjaka, do\u0161lo i do sjajnih otkri\u0107a.<\/p>\n\n\n\n – Analizom DNK je dokazano da je u neposrednoj blizini kneza Bati\u0107a sahranjen visoki bosanski plemi\u0107, \u010diji je bezglavi skelet od 1,70 metara iskopan na nekropoli. Rezultati analize Instituta za geneti\u010dko in\u017eenjerstvo i biotehnologiju su pokazali da je u pitanju Mirko Radojevi\u0107, Bati\u0107ev otac. Knez Radojevi\u0107 je od 1380. do 1404. bio me\u0111u prvim kraljevim savjetnicima i suradnicima. Sudionik je va\u017enih diplomatskih misija, a obna\u0161ao je i du\u017enost dvorskog kneza ili pristava – \u0161to bi zna\u010dilo da je u\u017eivao najvi\u0161i stupanj povjerenja kralja i velika\u0161a, bio i garant za izvr\u0161enje ugovorenih obaveza koje je kraljevska kancelarija uspostavljala s doma\u0107im i stranim faktorima. Slu\u017ebovao je u vrijeme \u010detiri kralja: Tvrtka I, Dabi\u0161e, Ostoje i Tvrtka II, a potpisnik je 8, po nekima i 9 kraljevskih povelja. Od tri originalne povelje u Muzeju na dvjema je njegov potpis, objasnio nam je Perica Mijatovi\u0107, kojeg nikako ne mo\u017eemo nazvati samo entuzijastom. To \u0161to radi nije igra \u010dovjeka koji ne zna \u0161ta \u0107e sa svojim vremenom.<\/p>\n\n\n\n Mijatovi\u0107 je netko tko u \u2018malome prstu\u2019 ima sve o ovome kraju, pa nije \u010dudno da je i \u2018natjerao\u2019 jednu va\u017enu instituciju da promijeni svoj zvani\u010dni tekst o Kopo\u0161i\u0107ima, jer je, zajedno sa prof. dr. Vjekoslavom Sim\u010di\u0107-Sankovi\u0107, uo\u010dio gre\u0161ke.<\/p>\n\n\n\n Onima \u0161to su \u2018na no\u017e\u2019 do\u010dekali po\u010detak svega \u0161to su vrijedni skromni ljudi do sada uradili na ovom lokalitetu, prof. Bujak odgovara:<\/p>\n\n\n\n – Imate dvije mogu\u0107nosti, da ni\u0161ta ne radite i da ni\u0161ta ne znate, i da ne\u0161to poku\u0161ate i da napravite, mo\u017eda, i dragocjena otkri\u0107a, kao \u0161to se nama, eto, desilo. Zar bismo mi trebali \u017eivjeti u mraku i izvla\u010diti iz tog mraka razne nacionalne i nacionalisti\u010dke teorije, pita prof. Bujak, od kojeg saznajemo da su na vrhu kule zidovi debeli oko dva metra, pri temelju, tri metra.<\/p>\n\n\n\n \u201cGrad se razvijao od perioda ranog srednjeg vijeka, kada Dubrov\u010dani dolaze na poziv Kulina bana i grade utvr\u0111eno naselje, preko perioda kasnog srednjeg vijeka, kada grad poprima svoje sada\u0161nje granice u doba stolovanja bosanskog kneza Bati\u0107a, pa do dolaska Osmanlija koji narednih 250 godina pro\u0161iruju kompleks grada oboga\u0107uju\u0107i ga nizom pomo\u0107nih objekata stambenog tipa, kaldrmisanih puteva, zgradom suda, mezarjem itd\u201d, stoji u obrazlo\u017eenju \u017dupanijskog zavoda vezano za projekat.<\/p>\n\n\n\n Sanja Zagorac Jozi\u0107, pomo\u0107nica na\u010delnika Op\u0107ine Ilija\u0161, pozdravlja ovo uklju\u010divanje Zavoda, dodaju\u0107i da je ona sklonija ideji da se radi segment po segment.<\/p>\n\n\n\n – Pola sredstava koja je dobio Zavod oti\u0107i \u0107e na geodetsko snimanje, ka\u017ee Zagorac-Jozi\u0107.<\/p>\n\n\n\n I Dubrovnik iz Hrvatske je simboli\u010dnom sumom novca pomogao obnovu grada imenjaka u Bosni, a gradona\u010delnik i ugledni ljudi tog grada tako\u0111er su dolazili na Kopo\u0161i\u0107e.<\/p>\n\n\n\n U Dubrovniku, onom na moru, danas \u017eivi i nekoliko poklisara bosanskog Dubrovnika, \u010dija je \u017eivotna misija da se ova dva grada, kao i nekada u pro\u0161losti, posje\u0107uju i vole. A nama ostalima nije te\u0161ko voljeti i jedan i drugi.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Deset praznih ilija\u0161kih sela mo\u017eda \u0107e ponovo o\u017eivjeti nakon \u0161to turisti po\u010dnu dolaziti da vide grad koji je prije 650 godina imao vodu i bio velik kao Bobovac. Vijest o tome da je \u017dupanijski zavod za za\u0161titu kulturno-povijesnog i prirodnog naslije\u0111a Sarajeva pokrenuo inicijativu za realizaciju projekta za\u0161tite srednjovjekovnog grada Dubrovnika i nekropole ste\u0107aka u […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":5697,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_gspb_post_css":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[51,5],"class_list":["post-4695","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-nekategorisano","tag-dubrovnik-koposici","tag-hkd-napredak-ilijas"],"blocksy_meta":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.napredakilijas.ba\/ro\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4695","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.napredakilijas.ba\/ro\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.napredakilijas.ba\/ro\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.napredakilijas.ba\/ro\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.napredakilijas.ba\/ro\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4695"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/www.napredakilijas.ba\/ro\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4695\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5698,"href":"https:\/\/www.napredakilijas.ba\/ro\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4695\/revisions\/5698"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.napredakilijas.ba\/ro\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5697"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.napredakilijas.ba\/ro\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4695"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.napredakilijas.ba\/ro\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4695"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.napredakilijas.ba\/ro\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4695"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Vi\u0161e od entuzijazma<\/h4>\n\n\n\n
Zidovi debeli dva metra<\/h4>\n\n\n\n