Mladi arheolozi sa Instituta za arheologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, pod stru\u010dnim rukovodstvom profesora Edina Bujaka i svih nadle\u017enih institucija, i danas su istra\u017eivali Starobosanski grad Dubrovnik u \u017eupi \u010cemerno kod Ilija\u0161a. Stari grad Dubrovnik je jo\u0161 2003. progla\u0161en nacionalnim spomenikom BiH, a mogao bi postati jedna od najve\u0107ih atrakcija u regiji.<\/p>\n\n\n\n
Perica Mijatovi\u0107, kome je afirmacija bosanskog Dubrovnika postala \u017eivota misija, naveo je da su arheolozi osloba\u0111ali fizi\u010dki pristup isto\u010dnoj kuli, kako bi se prona\u0161ao najprikladniji ulaz u taj dio drevnog zdanja iz srednjeg vijeka. Mijatovi\u0107 je pojasnio da je potrebno oja\u010dati unutarnji zid kule, kako bi se bezbjedno mogli obavljati istra\u017eiva\u010dki radovi, koji tek slijede.<\/p>\n\n\n\n
Arheolozi planiraju istra\u017eiti svaki od elemenata materijala koji je izva\u0111en iz neposredne blizine isto\u010dne kule, smatraju\u0107i da se upravo u tom materijalu i onome na \u0161to \u0107e tek nai\u0107i kriju tajne o tada\u0161njem \u017eivotu u Bosni i Hercegovini. Nakon vi\u0161e od stolje\u0107a prvi puta se znanstvenim metodama pristupa tom srednjevjekovnom graditeljskom kompleksu bosanskih velikana. Kada se po\u010dne ulaziti u njegove hodnike i do sada neotkrivene odaje, mnogo toga \u0107e biti jasnije. Ne samo o graditeljima bosanskog Dubrovnika, koji se dovodi i u vezu s Kulinom banom, nego i o onima koji su upravo tu, na velikim nadmorskim visinama, \u017eivjeli. A pogled im se prostirao daleko prema jugu, i na sve ostale strane svijeta. Samo stati tu, i osvrnuti se okolo sebe, poseban je do\u017eivljaj koji se ne zaboravlja. Uostalom, pogledajmo na kakvoj je vrleti grad podignut, i zapitajmo se, kako se u to vrijeme, po\u010detkom 14. stolje\u0107a, dovla\u010dio tamo kamen, kako se obra\u0111ivao?<\/span><\/p>\n\n\n\n U svojoj knjizi \u201eTara\u010din do sa okolicom\u201c, Iljko Bari\u0107 pi\u0161e o tome da je ‘stari grad Dubrovnik sagra\u0111en na strmom, uskom i kr\u0161evitom izdanku brda Huma, iznad Sastavaka, u\u0161\u0107a potoka Zenika u rijeku Miso\u010du. Grad se nalazi na prirodno terasastom terenu koji se pru\u017ea od sjeveroistoka, brda Huma prema jugozapadu i zavr\u0161ava se strminom koja pada ka Sastavcima, gdje se ve\u0107 od 1972. godine vadi kamen u kamenolomu na 9. km rijeke Miso\u010de. (Sre\u0107om, kamenolom je u me\u0111uvremenu zatvoren.) Lak\u0161i pristup gradu je iz sela Kopo\u0161i\u0107i udaljenog kilometar, lijepim kaldrmisanim putem koji vodi izme\u0111u podno\u017eja brda Nabo\u017ei\u0107a i Tisovika. U Kopo\u0161i\u0107u je Nekropola kneza Bati\u0107a. Danas je taj put zarastao, a njim je vodila linija razdvajanja u ratu 1992.-1995. godine i to podru\u010dje jo\u0161 nije potpuno deminirano. Drugi pristup gradu mogu\u0107 je velikom strminom od 10-og kilometra od korita rijeke Miso\u010de ili sa kamenoloma na Sastavcima. Od Ilija\u0161a je udaljen oko 10 km.” Bari\u0107 potom navodi da je u 13. stolje\u0107u podru\u010dje izme\u0111u Sarajevskog i Viso\u010dkog polja pripadalo staroj bosanskoj \u017eupi Vidogo\u0161\u0107i-Vogo\u0161\u0107i: “U drugoj polovici 14. stolje\u0107a i u 15. stolje\u0107u, Dubrovnik je, zajedno sa podgra\u0111em, glavni politi\u010dki centar ove \u017eupe. Prvi put se spominje u dubrova\u010dkom arhivu, 11. lipnja 1404. godine. Grad je veli\u010dine, zna\u010daja i stupnja razvoja sa vojnim i \u010dinovni\u010dkim naseljem. U takvim gradovima naseljavali su se i pojedini feudalci. S obzirom na vrijeme njegovoga nastanka, blizinu Kopo\u0161i\u0107a sa Nekropolom kneza Bati\u0107a, te da je bio politi\u010dki centar \u017eupe, a zatim nahije Dubrovnik, ovaj grad je vjerojatno pripadao rodu Mirkovi\u0107a kome je pripadao i knez Bati\u0107”, isti\u010de Bari\u0107.<\/p>\n\n\n\n Od svega je najljep\u0161e saznanje da u traganju za istinom o bosanskom Dubrovniku slo\u017eno u\u010destvuje lokalno stanovni\u0161tvo, svih nacija i vjera, i staro i mlado. Projekat su podr\u017eale i nadle\u017ene federalne, \u017eupanijske i lokalne institucije, prije svega Op\u0107ina Ilija\u0161, koja je ve\u0107 popravila put do starog Dubrovnika.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Mladi arheolozi sa Instituta za arheologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, pod stru\u010dnim rukovodstvom profesora Edina Bujaka i svih nadle\u017enih institucija, i danas su istra\u017eivali Starobosanski grad Dubrovnik u \u017eupi \u010cemerno kod Ilija\u0161a. Stari grad Dubrovnik je jo\u0161 2003. progla\u0161en nacionalnim spomenikom BiH, a mogao bi postati jedna od najve\u0107ih atrakcija u regiji. Perica Mijatovi\u0107, kome […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":5664,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_gspb_post_css":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[51,5,46],"class_list":["post-4170","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-nekategorisano","tag-dubrovnik-koposici","tag-hkd-napredak-ilijas","tag-cemerno"],"blocksy_meta":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.napredakilijas.ba\/ro\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4170","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.napredakilijas.ba\/ro\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.napredakilijas.ba\/ro\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.napredakilijas.ba\/ro\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.napredakilijas.ba\/ro\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4170"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.napredakilijas.ba\/ro\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4170\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5555,"href":"https:\/\/www.napredakilijas.ba\/ro\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4170\/revisions\/5555"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.napredakilijas.ba\/ro\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5664"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.napredakilijas.ba\/ro\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4170"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.napredakilijas.ba\/ro\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4170"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.napredakilijas.ba\/ro\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4170"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}